Danis Tanović osnovao Našu stranku

Bosanskohercegovački oscarovac Danis Tanović odlučio je svoju karijeru proširiti i na političko djelovanje – osnovao je novu stranku, 'Našu stranku'.


Odluka Danisa Tanovića da osnuje političku stranku podijelila je javnost u BiH. Neki je ne razumiju i ne odobravaju, a drugi su sretni što netko želi poduzeti novi korak u politici. Osnivačka skupština stranke 'Naša stranka' održana je u subotu, a kao glavni cilj istaknuto je zastupanje čovjekovog prirodnog prava na dostojanstven život. Za predsjednika stranke izabran je Bojan Bajić, dok su potpredsjednici Maja Marjanović, Boris Divković i Danis Tanović.

Redatelj Oscarom nagrađenog filma 'Ničija zemlja' nada se da će njegova proeuropska stranka privući onaj dio glasačkog tijela koji dosada nije izlazio na izbore, razočaran političkom situacijom: 'Možemo ponuditi novu opciju Bosancima koji su se godinama žalili da nemaju za koga glasati.' Također, kao prioritet ističe stvaranje preduvjeta da najznačajnije funkcije na svim nivoima vlasti obavljaju kompetentne i poštene osobe.

Tanović ističe da je njegova dužnost da pokuša promijeniti trenutnu situaciju u etnički podijeljenoj državi. Filmski.ba javlja da je podršku je pronašao i u režiseru i prijatelju Dini Mustafiću, a obojica ističu da njihov politički angažman neće ugroziti njihov posao koji više nego dobro rade.

Slijedeći Tanovićev filmski projekt biti će još jedna ratna priča - 'Trijaža' s Colinom Farrellom u glavnoj ulozi. Glumac je baš ovih dana posjetio Bosnu kako bi se pripremio za svoju ulogu ratnog reportera, a u sklopu toga obišao je i Srebrenicu. Nakon posjeta memorijalnom centru za žrtve genocida izjavio je za Reuters kako mu je zlo: 'Teško je opisati kako su zrak i zemlja očito zatrovani ubojstvom osam tisuća ljudi u samo jednom danu. Zaista osjetite bol i gubitak i vrlo sam tužan, stvarno sam tužan.' Snimanje započinje slijedećega tjedna u Španjolskoj, a osim Colina u filmu glume i Paz Vega i Christopher Lee.

Što se tiče Tanovićevog političkog angažmana, već se mogu čuti analize koje nagoviještaju da bi 'Naša stranka' mogla dobro proći na lokalnim izborima u listopadu. Komentator Senad Pečanin tako je izjavio da je Bosna po prvi puta ima vođu koji u politiku ne ulazi kako bi postao slavan, bogat i utjecajan, jer Danis Tanović sve to već jest.

Upoznao sam Dina Mustafića. on je sve samo ne raspoložen za multietničku Bosnu. On je čak režirao jedan krajnje opskurni nacionalistički flick RIMEJK, jedan od gnusnijih bosanskih antisrpskih filmova.

Kasnije sam imao priliku da upoznam i scenaristu tog filma, koji je to delimično inspirisao nekim svojim navodnim doživljaja iz rata. Isto, prepreden nacionalista.

...sudeći prema REMAKE-u (koji je takav kakav jeste bio prikazan i jednom od glavnih programa FEST-a) je raspojasano mudžahedinsko ludilo, od koga me tokom gledanja podilazila jeza (mada je film, da se Vlasi ne sete, pomeren u nešto dublju prošlost) i kada sam pre 2 godine Dina Mustafića video i uživo (ispred BDP-a gde je tezgario međ' ludim Srbima) uverio sam se da su tačne moje slutnje rođene nakon odgledanog REMAKE-a - čovek i izgleda kao čovek-bomba, baš uoči zadatka...

Ovih dana u bioskope ulazi novi film Alijinog Srbina (ne mogu da setim imena, valjda Srđan) Vuletića, tipa koji je radio LJETO U ZLATNOJ DOLINI (inače, ma koliko bizarno zvučalo blatantni rip-off THE BIG HITa Kirk Wonga). Film se zove NIJE TEŠKO BITI FIN, govori o sarajevskom taksisti, dobio je novac od FCSa na fondu za manjinsku korpodukciju. To bi trebalo overiti. Moj otac ga je gledao na FESTu, kaže da je jeziv.

Pored produkcije, ne treba zanemariti ni domen distribucije u Bosni, evo jedne storije na tu temu.


>
> Zenica
>
>
>
> Imami osudili Wildersov film
>
> Pise: Esad Hecimovic
>
> Bh Dani, 11.04.2008
> Na susretu reisul-uleme dr. Mustafe ef. Cerica s imamima Muftiluka
> zenichkog najoshtrije je osuđen "uvredljivi film holandskog
> politichara Geerta Wildersa". Film je objavljen 27. marta 2007. na
> internetu. Vishe od 200 imama u Zenici je podrzhalo poruku koju je
> prochitao reis Cericc:
>

> "Kur'an je od Uzvishenog Allaha objavljena Knjiga
> u kojoj nema sumnje jer je jasan Putokaz,
> zato niko i nishta ne mozhe umanjiti vrijednost Kur'ana
> u srcima muslimana."
>

> Za film "Fitna" je recheno da je -
>
> "provokacija na koju muslimani treba da odgovore
> pojachanom vjerom i snazhnijim jedinstvom na Putu Istine i Pravde.
> Mrzhnja prema islamu uznemirava sve muslimane svijeta,
> a nas, muslimane u Bosni i Hercegovini, posebno
> jer nas to podsjecha na genocid
> koji je nash narod dozhivio na kraju 20. stoljecha u srcu Evrope.
>
> Islamofobija Geerta Wildersa nece uvecati slobodu izrazhavanja u
> Evropi,
> ali hoche raniti milione nevinih dusha.
> Stoga imami sa susreta u Zenici s reisul-ulemom
> pozivaju sve ljude dobre volje
>
> da umjesto mrzhnje shire ljubav,
> da umjesto netrpeljivosti shire toleranciju te
> da umjesto sukoba promichu suradnju
> među svim ljudima i narodima svijeta" -
>
> navedeno je u saopchenju Rijaseta Islamske zajednice.
>
> Od posebnog je znachaja shto je film "Fitna" osuđen kao provokacija
> u samoj Zenici iz jednog jednostavnog razloga. Wilders nastoji u
> svom filmu dokazati da određeni Kur'anski ajeti potichu moderne
> muslimane na nasilno ponashanje.
>
> Prvi Kur'anski ajet koji se navodi u filmu bio je 1992. moto za
> osnivanje i djelovanje Sedme muslimanske brigade u Zenici.
>
> Rijech je o 60. ajetu iz sure VIII pod nazivom Plijen (Al-Anfal).
>
> U prijevodu na bosanski, ovaj ajet glasi:
>
> "I protiv njih pripremite koliko god mozhete snage i konja za boj,
> da biste time zaplashili Allahove i vashe neprijatelje."
>
> Wilders u prijevodu ajeta na engleski navodi rijechi "to strike
> terror" umjesto rijechi koje bi na bosanskom znachile "da biste
> time zaplashili", shto je povezivanje arapske rijechi "Irhab" i
> engleske rijechi "terror".
>


> Wilders je nakon navođenja ovog ajeta montirao snimke napada od 11.
> septembra 2001. na World Trade Center u New Yorku i potom napada u
> Madridu od 11. marta 2003. godine. Takvom montazhom Wilders tvrdi
> da je jedan Kur'anski ajet potakao ove teroristichke napade. To je
> njegovo razumijevanje islama, a nikako poruka ovih Kur'anskih ajeta.
>
> Wilders zapravo ne pravi razliku
> između vjerskog uvjerenja da je neshto Bozhija objava,
> o chemu se ne raspravlja,
> i tumachenja koja vode u nasilje.
>
> Tumachenja Kur'ana ovise od brojnih chinilaca, no svođenje islama
> na jedno doslovno i nepromjenljivo znachenje je greshka kada to
> chine i oni koji u Kur'anu vide izvor problema s nasilnim
> ponashanjem muslimana i oni koji zhele svoje poticanje na nasilje
> pravdati Kur'anskim porukama.
>
> Muslimani mogu samo na jedan nachin pomochi
> i sebi i zapadnim intelektualcima -
> da nauche razlikovati vjeru od ideologije.
>
> Reis Ceric i imami su, naravno, pravilno razdvojili slobodu
> izrazhavanja, kao pravo na koje se pozivaju u Holandiji ili ranije
> u Danskoj, od uvrede vjerskih osjechanja muslimana, kao razloga za
> reakcije u Iranu ili Pakistanu.
>
> Ostaje pitanje shta je to specifichno za BiH povodom objavljivanja
> ovog filma. Tako ponovo dolazimo do pitanja o interpretacijama
> islama u BiH.
>
> Da li je korishtenje 60. ajeta iz VIII sure bilo 1992. poticanje
> muslimana na nasilno ponashanje ili poticanje na legitimnu
> samoodbranu? Zashto islamski intelektualci u BiH ne govore otvoreno
> o razlikama
>
> između korishtenja vjere za motiviranje samoodbrane
> i upotrebe vjere za poticanje zlochina?
>
> Nema nikakve dileme da se
>
> napadnute vjerske i drushtvene zajednice povlache na
> rubne granice svog identiteta
> kako bi se odbranile.
>
> To je historijsko pravilo koje vazhi i za krshchane
> i za muslimane i za druge zajednice.
>
> Jedno od tih rubnih tumachenja
> jeste trazhenje motivacije za rat u vjerskim uputama.
>
> Nije sporna vjerska motivacija za samoodbranu, nego upotreba vjere
> za nasilje nad drugima. Reis Ceric je, stoga, na zenichkom sastanku
> propustio vazhnu priliku za suochavanje s interpretacijama vjere
> koje su u ratu od 1992. od 1995. godine i kasnije vodile do zlochina.
>
> Posebno je pogreshno zaklanjanje iza zlochina
> koji su pochinjeni nad muslimanima u BiH
> kako bi se preshutjelo nasilje
> koje su pochinili drugi muslimani u BiH ili van nje.
>
> Ceric je mogao, naprimjer, da pita zenichkog muftiju Ejuba
> Dautovicha za travnichko selo Maline, koje jasno pokazuje
> razlikovanje između tradicije islama u BiH i zlochina.
>
> To je lijepo selo na obroncima Vlashicha
> u kome su Dautovici jedna od najpoznatijih porodica.
>
> To je "selo u kome se chuva vjera i klanja pet vakat-namaza".
>
> To je selo u kome nikad nije razjashnjen zlochin
> nad tridesetak mjeshtana rimokatolichke vjere i hrvatske
> nacionalnosti.
>
> Ne zna se josh ni ko ih je ubio,
> osim da su to bili lokalni i strani islamski dobrovoljci.
>
> Ne zna se ni gdje su ukopani.
>
> Jedno od temeljnih ideoloshkih uporishta ovakvih zlochina u BiH
> bilo je u interpretacijama ajeta 178 i 179 sure II (Al Baqara) u
> kojima se propisuje pravo na odmazdu za ubijene. U ajetu se
> istovremeno kazhe da -
>
> "ko nasilje izvrshi i poslije toga, njega bolna patnja cheka".
>
> "U odmazdi vam je - opstanak, o razumom obdareni,
> da biste se ubijanja okanili!"
>
> (Korkutov prijevod).
>
> O znachenju ovog ajeta jasno govori prof. dr. Enes Karic, koji
> pishe da ovaj ajet znachi da je muslimanima -
>
> "opstanak u provođenju sherijatskih propisa o odmazdi za namjerno
> pochinjeno ubojstvo. Jer, onaj ko nastoji pochiniti ubojstvo, kada
> zna da che za njega biti kazhnjen, on che od njega odustati i
> sustegnuti se pa che se time spasiti i on i njegov sabrat od
> ubojstva".
>
> U ajetu 45 sure 5 se kazhe da -
>
> "ko od odmazde odustane, bit che mu to od grijeha iskupljenje".
>
> Zato ne treba braniti islam samo od Wildersa nego i od onih koji su
> ubijali u Malinama i od onih koji muslimane pozivaju na nasilje i
> sukobe s drugima, pozivajuchi se na svoju interpretaciju Kur'ana i
> hadisa.
>
> Prije rata su islamski teolozi u BiH otvoreno govorili i o tome da
> postoje tzv. derogirani ajeti kao propisi ili dijelovi sherijatskog
> prava, chija je historijska primjena zavrshena -
>
> takvo tumachenje bi danas, vjerovatno, bilo proglasheno za
> blasfemiju.
>
> Ali, ponovo je Karic taj islamski teolog koji je na znanstven
> nachin pisao o ovoj temi, dok Ceric sve svodi samo na manipulativnu
> upotrebu.
>
> Stoga chekamo na islamske teologe
> koji che svojom interpretacijom olakshati odnos muslimana
> i prema tradiciji i prema savremenom dobu.
>
> Preshuchivanje ne pomazhe
> ni muslimanima ni Zapadu.
>
>

Colin Farrell has joined the cast and will serve as executive producer on "Triage" reports the trades.

Based on the novel by Scott Anderson, Farrell will star as a photojournalist named Mark who returns home from a dangerous assignment.

When Mark's colleague and best friend fails to return home, Mark's girlfriend Elena (Paz Vega) must find the clues to the mystery that's slowly killing her boyfriend.

Veteran Christopher Lee also stars. Danis Tanovic ("No Man's Land") will direct from his own adaptation of Anderson's book.

The film is scheduled to begin shooting on location in Ireland and at the Ciudad de la Luz studios in Alicante, Spain, from April to June.

Čini se da Xtina još uvek oseća krivicu zbog Srebrenice...

http://www.popboks.com/tekst.php?ID=6409

“Snijeg“ premijerno na festivalu u Kanu

Dugometražni prvijenac “Snijeg“ bh. rediteljke Aide Begić, rađen u produkciji kuće MAMAFILM iz Sarajeva, bit će premijerno prikazan na 61. filmskom festivalu u Kanu, u okviru programa Semaine de la Critique (Sedmica kritičara). Riječ je o sekciji u kojoj se prikazuju prvi i drugi igrani filmovi, a pored “Snijega“ bit će prikazano još samo pet ostvarenja što, kako ističu producenti, pokazuje kriterije selekcije pri odabiru filmova za ovaj program.
“Snijeg“ će se tako u Kanu takmičiti i za prestižnu nagradu Zlatna Kamera (Camera D’or). Program Semaine de la Critique godinama otkriva i promovira nove filmove i talente, te nove autorske poetike. Upravo u ovom programu svoje karijere započela su rediteljska imena kao što su Bernardo Bertolucci, Ken Loach, Wong Kar Wai, Jacques Audiard, Arnaud Desplechin, Gaspar Noe, Francois Ozon i drugi.

Ovo je prvi put nakon dužeg perioda da će jedan bosanskohercegovački film premijerno biti prikazan u jednoj od selekcija Cannes Film Festivala, a također prvi put u istoriji bh. filma (i na teritoriji bivše Jugoslavije) da se u selekciji našao film u kojem režiju, scenarij i produkciju potpisuju žene.
Rediteljica Aida Begić i koscenaristica i producentica Elma Tataragić trenutno se nalaze u Parizu gdje rade na završetku filma.

Film “Snijeg“ je snimljen u septembru i oktobru 2007. godine. Scenarij za ovaj film dobio je brojna priznanja, a podržali su ga i FTV, Fondacija za kinematografiju, Grad Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta KS, inostrani fondovi Fond Sud, MDM, Eurimages i DEFC - Iran, te brojni sponzori.
Uloge u filmu tumače Zana Marjanović, Jasna Ornela Bery, Sadžida Šetić, Vesna Mašić, Emir Hadžihafizbegović, Irena Mulamuhić, Jelena Kordić, Alma Terzić...

http://www.oslobodjenje.com.ba/index.ph ... &Itemid=50

E, Aida Begić je ta što nas je smarala za doručkom u Vrnjačkoj Banji 2002. godine svojim pričama o Srebrenici...

Cannes
Snow
Snijeg (Bosnia-Herzegovina-Germany-France)
By VARIETY STAFFRead other reviews about this film

Powered By
'Snow' depicts the daily hardships of a war-torn Bosnian village where all that remains are widows and their memories.

A Pyramide Distribution release (in France) of a Mamafilm (Bosnia-Herzegovina)/Rohfilm (Germany)/Les Films de l'Apres-Midi (France) production. (International sales: Pyramide Intl., Paris.) Produced by Elma Tataragic, Benny Drechsel, Karsten Stoeter, Francois d'Artemare.
Directed by Aida Begic. Screenplay, Begic, Elma Tataragic.

With: Zana Marjanovic, Jasna Ornela Bery, Sadzida Setic, Vesna Masic, Emir Hadzihafizbegovic, Irena Malamuhic, Jelena Kordic, Alma Terzic, Muhamed Hadzovic, Jasmin Geljo, Dejan Spasic.
(Serbo-Croatian dialogue)

A polished but often tedious outing that may leave some auds cold, "Snow" depicts the daily hardships of a war-torn Bosnian village where all that remains are widows and their memories. Debut feature by writer-helmer Aida Begic offers up female insights and a local point of view on the (literal) no man's land left by the mid-'90s conflict. Yet strong performances and craftsmanship cannot save a paper-thin narrative that plays like heavy-handed Abbas Kiarostami without the Iranian auteur's poetic virtuosity. B.O. potential looks to be on the cool side, with possible flurries in fests and arthouses.
In the isolated village of Slavno, several women who lost their husbands during the 1992-95 Bosnian War are making the best out of hand-to-mouth existences. With few ties to the outside world or access to modern equipment, they hold their own by farming what's needed to survive the long mountain winters.

Yet young Alma (Zana Marjanovic) has a different idea: After a truck driver (Muhamed Hadzovic) smashes into her roadside fruit-preserves stand, she strikes up a plan to sell her jams throughout the country and in Europe, which should provide support for the rest of the village. Her neighbors, meanwhile, seem to have other worries as they try to cope with the deaths of their husbands and children, whose bodies have never been retrieved.

Pic's first half plays out episodically, with snippets of the daily grind (farming, washing, eating, etc.) mixed in with subtle hints of past massacres. Dialogue is kept to a minimum, as the rule in the village seems to be to never speak about what happened, at least directly.

Story picks up slightly when two conniving real-estate developers (Jasmin Geljo, Dejan Spasic) show up to buy out the whole village, forcing the women to confront both past and future. Although most of the villagers opt to sell, a harsh winter storm leaves the salesmen stranded in town, and their link to the war and local killings brings out the ugly truth behind the disappearances.

Restraining her direction to reveal the mundane loneliness of the isolated protags, Begic -- whose short "First Death Experience" was in Cannes' 2002 Official Selection -- offers up little in terms of narrative pull, although she gets steady perfs out of her strong femme cast. Never seen and hardly discussed, the war nonetheless remains the film's true lead character, and perhaps Begic could have given it more frontal treatment.

Tech side is very accomplished, with lush lensing and colorful yet realistic set design. Editing could be better paced, and some trimming earlier on could help move things ahead to more narrative-driven closing reels.

More than one option(Film) Snow
1998 - Shane Barach, Eric Tretbar
(Tv) Snow
(Film) Snow
Camera (color), Erol Zubcevic; editor, Miralem Zubcevic; music, Igor Camo; production designer, Vedran Hrustanovic; costume designer, Sanja Dzeba; sound (Dolby Digital), Frank Bubenzer. Reviewed at Cinematheque Francaise, Paris, May 7, 2008. (In Cannes Film Festival -- Critics' Week.) Running time: 104 MIN.

Popularni glumac u filmu „Ima nas dvojica“
Nikola Pejaković kao borac u rovu


Režiser debitant Drago Vejnović iz Republike Srpske namerava da do kraja godine završi snimanje nezavisnog crnohumornog filma „Ima nas dvojica“, u kojem jednu od uloga igra i poznati glumac Nikola Pejaković.

- To je priča o dva ratna druga koji jedan drugom spasavaju živote, a posle rata sudbina ih odvodi na razne strane. Jedan je čuvar u banci, drugi kriminalac. Dolazi do pljačke i ponovo se sreću u novim okolnostima - rekao je Vejnović.
Glavne uloge u filmu, koji Vejnović opisuje kao „crnohumornu akcionu dramu sa elementima ratnog filma“, poverene su banjalučkom glumcu Bošku Đurđeviću i naturščiku Miroslavu Dronjku. Posle epizode u domaćem ratnom klasiku Srđana Dragojevića „Lepa sela lepo gore“, scenarista serije „Vratiće se rode“ se glumački vraća ratnoj tematici sa manjom ulogom „borca u rovu“ u Vejnovićevom filmu. Osim režije, Vejnović je u filmu „Ima nas dvojica“ i scenarista, direktor fotografije i producent. Film je poslednjih godinu dana sniman u Banjaluci i okolini, a do završetka snimanja ostala je da se uradi još samo jedna scena u enterijeru. Film „Ima nas dvojica“ ima 38 likova, a pored brojnih naturščika glume i Svetlana Jandrić, Željko Stjepanović, Nataša Ivančević i drugi. Snimatelj i slobodni fotograf, saradnik iz Banjaluke „Tajma“, „Monda“ i „Gardijana“, Vejnović (44) se nedavno predstavio samostalnom izložbom fotografija o vremenu tranzicije i globalizacije „Buvlja pijaca“.

Mira Karanović ponovo snima sa režiserkom Grbavice
Autor: Beta | 25.08.2008. - 19:37

Srpska glumica Mirjana Karanović igraće u novom filmu bosanskohercegovačke režiserke Jasmile Žbanić pod radnim nazivom "Na putu", koji treba da se snima od septembra.

"Igram epizodnu ulogu, potpuno pokrivenu radikalnu muslimanku koja smatra da je sigurnost i sreća u životu da do kraja bespogovorno prati uputstva Kurana", rekla je danas Karanovićeva agenciji Beta.
Karanovićeva je prethodno sarađivala sa Žbanićevom u drami "Grbavica" nagrađenoj "Zlatnim medvedom" 2006. godine na festivalu u Berlinu. Karanovićeva je igrala glavnu ulogu žene koja rađa ćerku pošto je tokom rata bila silovana kao zarobljenica u srpskom logoru.
U novom filmu Žbanićeve "Na putu" glavne uloge igraće Leon Lučev i Zrika Cvitešić, kao par koji pokušava da učvrsti brak, ali muž se čvrsto okreće veri dok na ženi ostaje da ga u tome prati.
"Jasmila je odabrala temu koja je nju zanimala, a to je da je deo bosanske svakodnevice sve učestalije obraćanje mladih muslimanskoj veri, ali ne na način njihovih roditelja, već idu za tim nekim radikalnim islamom i vrlo striktnim pravilima", kaže Karanovićeva.
U filmu igraju i Nina Violić, Sebastijan Kavaca, Ervin Bravo i Marija Kon, a snimaće se uglavnom kod Mostara na Jablaničkom jezeru.

Kultura | Film
Tajna bosanskohercegovačkog filmskog čuda u kinu Europa
Piše: Nenad Polimac
http://www.jutarnji.hr/kultura/film

ZAGREB - Brand “odabrao Đelo Hadžiselimović”, prepoznatljiv na stranim dokumentarcima i serijama koje emitira HRT, ovaj ćemo tjedan upoznati i u malo drukčijem kontekstu: HRT-ov urednik napravio je izbor ostvarenja bosanskohercegovačke kinematografije, koja se od ponedjeljka do petka prikazuju u zagrebačkom kinu Europa.

Na programu je osam cjelovečernjih filmova, među njima i “Ničija zemlja” Danisa Tanovića, dobitnik Oscara za najbolji strani film i Zlatne palme za scenarij, “Grbavica” Jasmile Žbanić, pobjednik berlinskog festivala, “Otac na službenom putu” Emira Kusturice, pobjednik festivala u Cannesu, međutim, filmoljupce će zaintrigirati naslovi koje je u nas danas puno teže vidjeti, kao što su akcijski triler “Most” pokojnog Hajrudina Šibe Krvavca te “Miris dunja” Mirze Idrizovića, ratna melodrama u kojoj je Mustafa Nadarević ostvario jednu od najboljih uloga u karijeri.

Rijetke su poslastice i dva pulska laureata, “Kuduz” Ademira Kenovića i “Gluvi barut” prošle godine preminulog Bahrudina Bate Čengića. Potonji je prikazan na posljednjem pulskom festivalu u bivšoj Jugoslaviji 1990. godine i u velikoj je mjeri najavio predstojeća zbivanja.

Ponajveći raritet je film “Hanka”, koji je 1955. režirao povratnik iz Hollywooda Slavko Vorkapić, montažer, teoretičar i autor eksperimentalnih filmova, a koji svojedobno nije opravdao očekivanja, no kasnijim je generacijama postao itekako zanimljiv. U program je uvršten i hrvatski film “Sve džaba” Antonija Nuića, u cijelosti snimljen u BiH, koji se intrigantno bavi bosanskim mentalitetom.

Od četiri kratkometražna filma u selekciji najpoznatiji su “10 minuta” Ahmeda Imamovića i “Palio sam noge” Srđana Vuletića: oba su dobitnici Europske filmske nagrade.

Unatoč razmjerno skromnoj produkciji, BiH kinematografija dobila je upravo nevjerojatan broj svjetskih priznanja: retrospektiva u kinu Europa prilika je da se barem donekle otkrije tajna njihova filmskog čuda.

Jasmila overava Berlin ove godine...

Dir/scr: Nedzad Begovic. Bosnia and Herzegovina. 2010. 89mins

A fairly crude Balkan riff on Kolya, Jasmina sees local actor Zijah Sokolovic play a drunk whose life is rescued by possibly the cutest and most-undemanding baby known to film. That she happens to be a refugee from war-torn Sarajevo goes a way towards explaining why Jasmina never seems hungry and sleeps through her new guardian’s extravagant benders, but only the most undemanding audiences will be as accommodating as this gorgeous tot.

Jasmina has the look of the local TV success it will eventually become.

When her heroic doctor mother decides not to board a humanitarian convoy leaving Sarajevo in order to carry on working at the hospital, baby Jasmina (Amila Dikoli) and granny Safa (Nada Durevska) must go it alone, winding up in a village on the Adriatic Coast. Life is pretty uneventful there, apart from their next-door-neighbour, the town drunk Stipe (Sokolovic) and his tattered band of brothers who terrorise the asthmatic granny for cash to buy their booze.

Safa’s (nicely played by Durevska) condition soon deteriorates, and she collapses dramatically on her neighbour’s doorstep, thrusting Jasmina into his care. Nobody in the village seems at all bothered by the fact that this notorious boozehound is carrying a baby around in a cardboard box, and soon enough, Stipe has sworn off the booze and is pining after his own mother.

There are few places left for this film to go after Stipe bonds with Jasmina, and director-screenwriter Nedzad Begovic dutifully follows them all over a slim-enough 89 minutes. Attempts at flamboyant touches, such as adding a band of strolling local minstrels to the proceedings, don’t quite come off. Technically, Jasmina has the look of the local TV success it will eventually become, although a theatrical outing in Bosnia will no doubt be warmly welcomed.

Production company/international sales: SaGA Production, http://www.sagafilm.com

Producer/editor: Izmet Arnautalic

Cinematography: Amir Dikoli

Production designers: Vedran Hrustanovic, Naida Begovic

Main cast: Zijah Sokolovic, Nada Durevska, Amila Dikoli

Cirkus Columbia
(Bosnia-Herzegovina-France-U.K.-Slovenia-Germany-Belgium-Serbia)
By ALISSA SIMON

A 2006 Sarajevo/ASAP Films/Autonomous/Man's Films/Razor Film Prod./Studio Maj production, in collaboration with U.K. Film Council, Foundation for Cinematography Sarajevo, Filmski Sklad Republic of Slovenia, MBB, Art and Popcorn, Ministry of Culture Republic of Serbia, No Sugar Nor Milk, Center for Cinema and Audiovisual of the French Community of Belgium and Wallones Teledistributors, with the support of Canal Plus, RAI Cinema, BHRT, Eurimages. (International sales: the Match Factory, Cologne, Germany.) Produced by Cedomir Kolar, Amra Baksic-Camo, Marc Baschet, Mirsad Purivatra. Co-producers, Cat Villiers, Gerhard Meixner, Roman Paul, Dunja Klemenc, Marion Hansel. Directed by Danis Tanovic. Screenplay, Tanovic, Ivica Dikic, from the novella "Cirkus Columbia" by Dikic.

With: Miki Manojlovic, Mira Furlan, Jelena Stupljanin, Boris Ler, Mario Knezovic. (Serbo-Croatian dialogue)

Danis Tanovic revisits the milieu of his first (and best) film, "No Man's Land," in "Cirkus Columbia," which uses the absurdist tale of a man returning to his native Herzegovinian village to illustrate the 1992 beginnings of the bloody internecine strife in Bosnia. Though burdened by major problems of tone, Tanovic's fourth feature succeeds in making clear the incredulity with which most people regarded the thought of war and dissolution of Yugoslavia, as well as the machinations of various opportunistic groups. Commercial prospects seem slim outside the region, but fests are lining up.

Now that the communists are out of power in his backwater town and an Ustase-connected party is in, Divko (Miki Manojlovic, in a familiar blustering macho role he could play in his sleep) returns home with revenge on his mind. His primary target is wife Lucija (a drab-looking Mira Furlan, "Lost"), who failed to follow him to Germany when he was forced to flee some 20 years before.

Arriving in a ruby red Mercedes, accompanied by gorgeous girlfriend, Azra (Jelena Stupljanin), Divko evicts Lucija and their immature 20-year-old son, Martin (Boris Ler), from the family home. After flaunting his wealth and generally behaving like a schmuck, Divko ultimately gets a chance to prove he's not such a bad guy after all; subplots include Martin's falling out with best friend Pivac (Mario Knezovic), who joins a pro-Croatian paramilitary group, and Martin's not very credible fling with Azra.

As the superficial characters fret over their petty concerns, the troubles of the rest of Yugoslavia seem far from their little village, although the script (penned by Tanovic and Ivica Dikic, based on Dikic's novella) carefully keeps them simmering in the background. In one particularly ironic reminder of the era's lost innocence, TV news footage shows the Serbs shelling Dubrovnik, as a disbelieving Divko remarks, "What will they do next? Blow up the old bridge in Mostar?"

Unfortunately, the narrative allows the old-fashioned and often silly story of Divko, Azra, Martin and Lucija to outweigh the deeper theme of the approaching war. When armed conflict finally arrives in the village, it lacks the dramatic impact it should have.

While much of the humor in "No Man's Land" derived from its use of stereotypes, this tactic doesn't serve "Cirkus Columbia" as well. There are a few laughs to be had from the hick-town jokes (it's a place where a vegetarian is offered chicken because poultry isn't considered meat), but the sexist archetypes of the female characters (the always cooking-and-cleaning mother vs. the seductive sexpot) get old fast. With the distaff roles so limited, the men have more opportunities in the thesping department, although looker Stupljanin leaves a strong visual impression, mainly due to her skimpy wardrobe.

Shooting in a soft, color-faded palette in which Divko's car, girlfriend and black cat stand out brazenly, lenser Walther van de Ende creates a sense of nostalgia for a vanished world.

Before showing the film to an international audience, the producers might want to add some pre-credits information explaining the setting and historical context.

Camera (color), Walther van de Ende; editor, Petar Markovic; production designer, Dusko Milavec; costume designer, Jasna Hadzimehmedovic-Bekric; sound (Dolby Digital), Samir Foco. Reviewed at Sarajevo Film Festival (opener), July 23, 2010. (Also in Venice Film Festival -- Venice Days; Toronto Film Festival.)

„Cirkus Columbia“ na festivalu u Torontu



Film „Cirkus Columbia“ u režiji Danisa Tanovića iz Bosne i Hercegovine, biće prikazan na 35. Internacionalnom festivalu u Torontu. Oskarom nagrađen filmom „Ničija zemlja“ , reditelj se vraća bosanskohercegovačkoj tematici. Film je rađen u koprodukciji BiH, Francuske, Velike Britanije, Slovenije, Nemačke, Belgije i Srbije, a u filmu igraju i zvezde jugoslovenske kinematografije Miki Manojlović, Mira Furlan.

„Cirkus Columbia“ je romantična saga smeštena u jedno malo mesto u Hercegovini, pokriva kraj veka koji je tragično najavio dolazak novog doba na Balkanu.

Nakog vladavine komunizna, izabrana je nova demoratska vlast, tako da se se Divko Buntić, nakon godina egzila, vraća u rodni grad. Željan gomile sitnih osveta, vraća se sa novom, 40 godina mlađom ženom, novim mercedesom i gomilom novca. I upravo kada sve izgleda kao da Divko pobeđuje i kao da novac može sve, život se preokrene i rat zakuca na vrata maloga grada.

Scenario za film „Cirkus Columbia“ Danisa Tanović i novinar i književnik Ivice Đikića napisali su prema Đikićevom istoimenom romanu.

Festival se održava od 9. do 19. septembra, u okviru kojeg će biti prikazano preko 300 filmova.

Oficijelni sajt festivala: http://tiff.net/thefestival

http://www.filmske-radosti.com/Cirkus-C ... rontu.html